Osobe sa oštećenim vidom se svakodnevno nalaze u ulozi potrošača i u procesu kako kupovine, tako i konzumiranja proizvoda nailaze na velike probleme zbog nepostojanja pristupačnih informacija o proizvodu.
Ove probleme su do sada rješavali na različite načine, koji su ove osobe često ograničavale u odabiru proizvoda, koji će kupiti, jer su bili prinuđeni da kupuju proizvode u ambalažama koje su različite, kako bih ih po obliku i vrsti ambalaže mogli imati informaciju o kom se proizvodu radi.
Osim toga, ne rijetko se događalo da osobe sa oštećenim vidom rizikuju svoje zdravlje zbog upotrebe pogrešnog proizvoda, a kojeg su zamijenili zbog slične ambalaže.
Puno od ovoga moglo bi se riješiti Zakonom o zaštiti potrošača, odnosno usvajanjem predloga Zakona o izmjenama zakona o zaštiti potrošača, o kome je u Skupštini Crne Gore, u plenumu obavljena rasprava još 19-og maja ove godine, a o kojima će se, u skorije vrijeme i izjasniti poslanici u crnogorskom parlamentu. Da podsjetimo da se Savez slijepih Crne Gore, još u martu prošle godine uključio u praćenje primjene člana 7.stav 4. osnovnog Zakona koji je usvojen u decembru 2013, i to nakon, javnog protivljenja ovom članu jednog broja trgovaca. Kako su trgovci isticali da je član koji obavezuje da se obavještenja o proizvodima štampaju na brajevom pismu tehnički nemoguće primijeniti u praksi, te da im on nameće velike finansijske izdatke, Savez slijepih je inicirao više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva ekonomije, Unije poslodavaca, Privredne komore, a na kojima su učestvovali i predstavnici Uprave za inspekcijske poslove. Na ovim sastancima istaknuti su argumenti za primjenu člana 7. Stav 4. Zakona o zaštiti potrošača, kao i predložena konkretna rješenja za primjenu ovog člana u praksi.
U cilju lakše primjene Zakona, od strane Saveza slijepih Crne Gore predloženo je, da se informacije učine pristupačnim na dva načina, i to u vidu naljepnice od samoljepljive providne PVC folije na kojoj bi se nalazio naziv proizvoda i datum isteka roka, a koja bi se nalazila na svakom pojedinačnom artiklu, kao i u vidu brošure odštampane na papiru, na brajevom pismu, u kojoj bi se nalazile informacije, a koje se nalaze na deklaraciji o proizvodu, i koje se ne bi štampale za svaki pojedinačni artikal, već jedna brošura na svakih 10 artikala.
Što se tiče argumenta da ova norma predstavlja finansijski teret za trgovce koji bi im ugrozio poslovanje, u Savezu slijepih, napravljena je analiza, kojom se došlo do cijene koštanja i naljepnice i brošure koje se predlažu, a njihova ukupna cijena bila bi, 1,5 centi i postavlja se pitanje: da li je zdravlje bilo kog potrošača, pa i potrošača sa oštećenim vidom manje vrijedno od 1,5 centi. Ako jeste, onda u Savezu slijepih Crne Gore, prihvataju da je ovo nesrazmjeran trošak za sve trgovce u Crnoj Gori.
Ovih dana predstavnici Organizacije slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, zajedno sa izvršnim direktorom Saveza slijepih Crne Gore Goranom Macanovićem, bili su, stalno u kontaktu sa direktorom kompanije „Mesopromet“ Hilmijom-Hilmom Franca, kako bi inicijativa za primjenu pomenutog člana 7.stava 4. Zakona o zaštiti potrošača, upravo i praktično krenula baš iz Bijelog Polja, odnosno iz kompanije „Mesopromet“. S tim u vezi, dogovoren je i 15.juna t.g. u restoranu hotela “Franca” a u prijatnoj atmosferi, koju je nametnuo domaćin, direktor kompanije “Mesopromet” g-din Hilmija Franca, održan je sastanak, na kome je, kao sagovornike imao izvršnog direktora Saveza slijepih Crne Gore Gorana Macanovića, te predsjednika i sekretara Organizacije slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac.
Nakon opširnog, argumentovanog i konstruktivnog izlaganja i diskusija izvršnog direktora Saveza slijepih Crne Gore i predstavnika bjelopoljske organizacije slijepih i direktora “Mesoprometa”, po ovom pitanju, ugovoren je, naredni sastanak, na kome bi, pored predstavnika osoba sa oštećenim vidom, učešće uzeli i stručni saradnici ove kompanije. kako bi, detaljnije i stručnije razmotrili i analizirali sva pitanja, naročita ona, tehničke prirode i izvodljivosti, vezana za pristupačnost informacijama o proizvodima osobama sa ovom vrstom invaliditeta, a naročito iz oblasti hrane, pića i sredstava za higijenu.
